Pošalji dokument na e-mail

Kako je istaknuto na sastanku, do kraja godine bit će poznato koja će se trasa od pet ponuđenih izabrati za izgradnju buduće Jadransko-jonske magistrale, koja svojim dijelom prolazi i kroz Republiku Srpsku, odnosno preko teritorija Grada Trebinja.

Ministar Mitrović je informirao prisutne o postignutom dogovoru da se do kraja 2020. godine usuglasi trasa te da je za to, osim Republike Srpske, neophodna i suglasnost Federacije BiH, Republike Hrvatske i Crne Gore.

„Vjerujem da možemo postići dogovor. Federacija BiH će financirati svoj dio trase, a Republika Srpska svoj. Preduvjet za financiranje je, prije svega, usuglašenje buduće trase“, naveo je Mitrović.

Gradonačelnik Ćurić je rekao da će Grad Trebinje, ali i ostale lokalne zajednice iz Hercegovine, dati svoje mišljenje i prijedlog najbolje trase koja treba spojiti našu zemlju budućom autocestom s Hrvatskom i Italijom, odnosno Crnom Gorom, Albanijom i Grčkom, dodajući da ponuđene dionice prolaze kroz Popovo polje, preko trebinjskih brda i Zubaca.

Jadransko-jonska autocesta kroz Bosnu i Hercegovinu počinje u Počitelju, a završava u Aranđelovu kod Trebinja na granici s Crnom Gorom.

Plansko-projektnom dokumentacijom ove autoceste predviđeno je da njena dužina kroz Federaciju BiH i Republiku Srpsku bude oko 110 kilometara.

Jadransko-jonska autocesta je dio istoimenog koridora dužine oko 1.110 kilometara koji prolazi kroz sedam zemalja - Italiju, Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Albaniju i završava u luci Igumenica u Grčkoj.